EBARUHA ERIKWETORORA okw`ikumi-n`ebiri 2011
Hariho ebyahandikirwe biingi ahari aka kaire akuturimu kandi ak`omutaano. Harimu eishomo ry`okutahikirira, okuriyo nikweyongera n`amaani, obutabanguko omu mahanga, hamwe n`okushoberwa okuri kushangwa buri hamwe hoona. Abantu boona nibashaba obuyambi kwonka obuyambi obwe tihariho ahu buri. Tihakahabagaho enterane eza maani ezirabeireho nk`ezibeireho omwaka ogu. Ekyokugambaho ekikuru n`eibura rya sente hamwe n`ebyentasya omunsi yoona. Nooha owabaire arahurireho amahanga mingi nigakyena kandi naza baanka nyingi zirikukingwa? Omu kushoberwa obwe bariyo nibaronda eky`okumaraho ebi, amahanga goona gashobirwe, ubariremu Russia na China. Omu by`entasya ahabw`okuba eihanga niribisibwaho erindi.
Vatikani nayo oburi hati eriyon`ebitahamu. Neyenda ngu hatandikweho ekitongore ky`ensi yoona ky`okureberera eby`entasya by`amahanga goona, “Baanka y`ensi yoona.” “N`obujunanizibwa bw`abantu b`omugigi ogu okureeba kandi bakaikiriza empindahinduka eziriyo nizibaho omunsi okugira ngu buri omwe weena omunsi yoona atungye ekirungi.” Okwe nikwo kihandikirwe omu kihandiiko “ky`orukiiko rw`abanyadiini abakuru omukereziya enkatorika orw`oburinganiza hamwe n`obusingye.” Nikigyenda omu maisho kigira kiti: “Omwoyo gwa Babeli gukahwaho. Oburi hati nitwetenga omwoyo gwa Pentekoti, omwoyo gw`okutuura omuka emwe.” (Vatikani Radio, kwaikumi 24,2011).
Okurugirira ahari nabi Danieli obutegyeki bw`ensi bw`okumarira nibuza kushonshomera ensi yoona kandi bugigyeme okuza omu bumwe. Eki nikirugaho hakurataho ekindi, okuhisya obu buri kintu kyona kiragaitirwe ahansi ya manvuuri emwe mpango. Eby`entasya by`ensi yoona, obutegyeki bw`ensi yoona, ediini y`ensi yoona-buri omwe nayakiirwa buri hamwe hoona.
Abo abaatoreinwe bonka, ekanisa ey`amazima eya Yesu Kristo neguma omu burinzi bwa Rukira boona (Zaaburi 91), kandi amazima ge nigo bweshereko bwabo (Zaaburi 40:11). Omunsi harimu obuhabe bwonka ahabw`okuba obwebembezi bwona nibworobera omugabe w`ensi egi kandi nibukozesibwa amaani g`omubi. Konka okurugirira aha ki Ruhanga yaraganiise, Ruhanga ow`obushoborozi bwona naija kuteraho abantu be oburinganiza obutahwaho: “Eby`oburyo ndyabigira omugoye gw`okugyeresa, n`okuhikiirira nkugire kariisho…” (Isaaya 28:17). Kandi nk`oku kihandikirwe omuri Danieli 7:26-27, Ruhanga ow`omu iguru naija kutandikaho obugabe bwe omu biro by`okuhendera kw`obugabe bw`ensi yoona nikwo millennium etandike (Okushuuruurirwa 11:15). Obwiire butwiriire haihi; Obwiire nibwo obu.
Hariho ebyahandikirwe biingi ahari aka kaire akuturimu kandi akomutaano. Harimu eishomo ryokutahikirira, okuriyo nikweyongera namaani, obutabanguko omu mahanga, hamwe nokushoberwa okuri kushangwa buri hamwe hoona. Abantu boona nibashaba obuyambi kwonka obuyambi obwe tihariho ahu buri. Tihakahabagaho enterane eza maani ezirabeireho nkezibeireho omwaka ogu. Ekyokugambaho ekikuru neibura rya sente hamwe nebyentasya omunsi yoona. Nooha owabaire arahurireho amahanga mingi nigakyena kandi naza baanka nyingi zirikukingwa? Omu kushoberwa obwe bariyo nibaronda ekyokumaraho ebi, amahanga goona gashobirwe, ubariremu Russia na China. Omu byentasya ahabwokuba eihanga niribisibwaho erindi.
Vatikani nayo oburi hati eriyonebitahamu. Neyenda ngu hatandikweho ekitongore kyensi yoona kyokureberera ebyentasya byamahanga goona, “Baanka yensi yoona.” “Nobujunanizibwa bwabantu b`omugigi ogu okureeba kandi bakaikiriza empindahinduka eziriyo nizibaho omunsi okugira ngu buri omwe weena omunsi yoona atungye ekirungi.” Okwe nikwo kihandikirwe omu kihandiiko “kyorukiiko rwabanyadiini abakuru omukereziya enkatorika orwoburinganiza hamwe nobusingye.” Nikigyenda omu maisho kigira kiti: “Omwoyo gwa Babeli gukahwaho. Oburi hati nitwetenga omwoyo gwa Pentekoti, omwoyo gw`okutuura omuka emwe.” (Vatikani Radio, kwaikumi 24,2011).
Okurugirira ahari nabi Danieli obutegyeki bwensi bwokumarira nibuza kushonshomera ensi yoona kandi bugigyeme okuza omu bumwe. Eki nikirugaho hakurataho ekindi, okuhisya obu buri kintu kyona kiragaitirwe ahansi ya manvuuri emwe mpango. Ebyentasya byensi yoona, obutegyeki bwensi yoona, ediini yensi yoona-buri omwe nayakiirwa buri hamwe hoona.
Abo abaatoreinwe bonka, ekanisa eyamazima eya Yesu Kristo neguma omu burinzi bwa Rukira boona (Zaaburi 91), kandi amazima ge nigo bweshereko bwabo (Zaaburi 40:11). Omunsi harimu obuhabe bwonka ahabwokuba obwebembezi bwona nibworobera omugabe wensi egi kandi nibukozesibwa amaani gomubi. Konka okurugirira aha ki Ruhanga yaraganiise, Ruhanga owobushoborozi bwona naija kuteraho abantu be oburinganiza obutahwaho: *“Ebyoburyo ndyabigira omugoye gwokugyeresa, nokuhikiirira nkugire kariisho…”* (Isaaya 28:17). Kandi nkoku kihandikirwe omuri Danieli 7:26-27, Ruhanga owomu iguru naija kutandikaho obugabe bwe omu biro byokuhendera kwobugabe bw`ensi yoona nikwo millennium etandike (Okushuuruurirwa 11:15). Obwiire butwiriire haihi; Obwiire nibwo obu.